Nastava

  • Razvoj informacijskih sustava

    Obrađuju se postupci i tehnike strukturiranog i objektno usmjerenog pristupa razvoju informacijskih sustava namijenjenog krajnjem korisniku. Izlažu se tehnike analize i oblikovanja, analiza izvodljivosti, pristupi izradi informacijskog sustava, procedure provjere sustava, instalacija i konverzija te postupci održavanja sustava. Razmatra se utjecaj informatizacije na organizaciju.

  • Zaštita i sigurnost informacijskih sustava

    Cilj predmeta je upoznavanje s načelima informacijske sigurnosti, rizicima i prijetnjama informacijskim sustavima, metodama njihove zaštite, te postupcima za mjerenje, vrednovanje i certificiranje postignute razine informacijske sigurnosti. U cilju realizacije ovog sadržaja razmatraju se postupci i metode za ocjenu , upravljanje i nadzor rizika koji izazivaju povredu povjerljivosti, integriteta i raspoloživosti informacijskih sustava. Posebno se razrađuju matematički modeli sigurnosti , te modeli sigurnosnog upravljanja i nadzora tokova procesa kao podloge za realizaciju sigurnosnih mehanizama. Značajni dio gradiva se posvećuje kriptografiji, kriptografskim protokolima, tehnikama i algoritmima.

  • Algoritmi i strukture podataka

    Nastavljajući na gradivo usvojeno na predmetu Programiranje i programsko inženjerstvo, obrađuju se najšire primjenjivani algoritmi i strukture podataka. Nakon dinamičkog alociranja memorije, primjera dodjele memorije i mehanizma poziva funkcija, uvodi se pojam složenosti algoritma. Objašnjava se i ilustrira rekurzija. Nastavlja se s tehnikama pretraživanja te potom slijede svi važniji algoritmi sortiranja. Uvode se dinamičke strukture podataka: jednostruke i višestruko povezane liste. Grade se osnovne strukture podataka poput stoga i reda. Zatim se uvodi tehnika raspršenog adresiranja, binarna stabla te gomila kao posebni slučaj binarnog stabla. Uporaba gomile kao prioritetnog reda se pokazuje na primjeru heap sorta.

  • Operacijska istraživanja

    Povijest i razvoj operacijskih istraživanja. Izrada matematičkog modela. Linearno programiranje. Izrada modela linearnog programiranja. Grafičko rješenje i analiza osjetljivosti. Simpleksna metoda. Dualnost. Dualna simpleksna metoda. Višefazna proizvodnja. Poslovni aspekti planiranja proizvodnje. Uloga varijabilnih i fiksnih troškova, doprinos za pokriće fiksnih troškova. Problem smjese. Problem pridruživanja. Transportni problem. Algoritmi grananja. Mješovito-cjelobrojno programiranje, strategije rješavanja i primjene. Separabilno programiranje. Terminiranje proizvodnje. Mrežno planiranje. Optimiranje vođenja zaliha. Zamjena i odabir opreme. Dinamičko programiranje. Raspodjela investicija. Nelinearno programiranje metodom najstrmijeg porasta. Praktični rad: Rješavanje i analiza zadanih problemskih zadataka korištenjem gotovih programa.

  • Ergonomija u računarstvu

    Definira se pojam ergonomije u računarstvu i razrađuju relevantne ergonomske norme. Objašnjavaju se ergonomska svojstva računalne opreme i mogući zdravstveni rizici njenog korištenja. Daju se preporuke za provođenje mjera prevencije. U okviru razrade ergonomije radnih mjesta opremljenih računalnom opremom analizira se utjecaj videoterminala, uređaja za unos i prikaz podataka, unutarnjeg uređenja, mikroklime, buke i rasvjete na oblikovanje radnog mjesta. Daju se primjeri praktičnih kvalitetnih rješenja. U okviru razrade ergonomije programske opreme objašnjavaju se osnovna načela interakcije čovjeka i računala, projektiranja programskih korisničkih sučelja na desktop-računalima, webu i prijenosnim računalima.

  • Menadžment u inženjerstvu

    U okviru ovog predmeta se studenti upoznaju sa poslovnim, pravnim i projektnim okruženjem inženjerstva. Glavne teme jesu: inženjerstvo kao profesija, inženjerska etika, intelektualno vlasništvo, inženjerski pristup rješavanju problema, rad u timu, projekti i upravljanje projektima, planiranje projekata, rizici u projektu, menadžment i menadžeri, organiziranje i vođenje.

  • Napredni modeli i baze podataka

    Cilj je ovog kolegija upoznati studente s najnovijim tehnologijama u području baza podataka i njihovom primjenom, kao što su objektne, objektno-relacijske, vremenske, prostorne i NoSQL baze podataka. Kolegij je usmjeren prema naprednim aplikacijama temeljenim na polustrukturiranim podacima te prostorno-vremenskim podacima.

  • Objektno orijentirano programiranje

    Uvod. Osnovna načela objektno orijentiranog programiranja i oblikovanja. Modeliranje. Ponovna iskoristivost koda. Programski okviri za razvoj programa. Programski jezik Java. Java kao strojno neovisna platforma. Alati za programiranje. Rad iz komandne linije.Konvencije pisanja koda. Reorganizacija programa. Apstrakcija. Enkapsulacija. Klase i objekti. Statički članovi. Modifikatori vidljivosti. Konstruktori. Veze između klasa. Upravljanje memorijom i sakupljači smeća. Nasljeđivanje. Polimorfizam. Apstraktne klase. Sučelja. Uvod u oblikovne obrasce. Iznimke. Datoteke i tokovi. Kolekcije. Općeniti algoritmi nad kolekcijama. Jednostavni i složeni komparatori. Generici. Višedretvenost i višedretvene aplikacije. Događaji. Izrada aplikacija s grafičkim korisničkim sučeljem. Jednostavne i složene grafičke komponente. Razvoj vlastitih grafičkih komponenti. Testiranje programa. Analiza performansi programa. Optimizacija programa.

  • Programske paradigme i jezici

    Predmet daje pregled različitih programskih paradigmi. Obrađuju se koncepti koji postoje u raznim imperativnim programskim jezicima. Detaljnije se razrađuje objektno orijentirana programska paradigma te se upoznaje sa deklarativnom paradigmom. Završava se uvodom u paralelizam.

  • Poslovna inteligencija

    Cilj je ovog predmeta upoznati sa sustavima za potporu poslovnom odlučivanju. Predmet proučavanja su skladišta podataka, metode oblikovanja (dimenzijski model), integracija podataka (ETL) i OLAP sustavi. Gradivo prati sedam domaćih zadaća u kojima je potrebno isprobati odnosno primjeniti iznesene koncepte.

  • Baze podataka

    Baze podataka su osnovni kolegij iz područja baza podataka kojemu je cilj upoznati studente sa sustavima za upravljanje bazama podataka, relacijskim modelom i relacijskim bazama podataka. Izučava se način oblikovanja relacijskih baza podataka i oblikovanje modela entiteti-veze, relacijska algebra, upitni jezik SQL i osnove zaštite baza podataka.

  • Programiranje i programsko inženjerstvo

    Uvode se osnovni koncepti proceduralnog programiranja. Obrađuju se tipovi podataka, kontrolne strukture, funkcije, nizovi, datoteke. Daju se osnovni koncepti programskog inženjerstva poput algoritmizacije problema, raščlanjivanja na podzadatke, dokumentiranja i faza razvoja programske podrške.

  • Sustavi baza podataka

    Uvod u fizičku organizaciju baza podataka. Organizacija prostora za pohranu u sustavima za upravljanje bazama podataka. Koncept transakcije. Teorija serijalizabilnosti. Postupci upravljanja istodobnim izvršavanjem transakcija. Obnova baze podataka. Principi optimizacije upita. Distribuirane baze podataka, globalne transakcije, nedjeljivo potvrđivanje, serijalizabilnost, distribuirani potpuni zastoj, optimizacija upita. Replikacija podataka, protokoli replikacije, serijalizabilnost, dostupnost i konzistentnost podataka u repliciranim bazama podataka.

  • Pouzdanost telekomunikacijske mreže

    U okviru predmeta studenti će steći znanje o pouzdanosti, raspoloživosti i sigurnosti sustava i telekomunikacijske mreže te o greškama, neispravnostima i ispadima. Glavne teme jesu: Definicije pouzdanosti, raspoloživosti i sigurnosti sustava. Kvar, neispravnost pogreška i ispad sustava. Redundantne strukture i određivanje pouzdanosti složenih struktura: analitičke metode, Monte Carlo simulacija. Modeliranje zavisnih kvarova. Pouzdanost komunikacijske mreže. Topološki parametri pouzdanosti mreže. Dijagnostika kvarova digitalnih sustava. Samodijagnostički sustavi. Markovljevi modeli pouzdanosti i raspoloživosti. Sustavi s tolerancijom neispravnosti. Osjetljivost raspoloživosti i optimizacija. Zaštita i obnavljanje u mreži. Studijski slučajevi u telekomunikacijskim mrežama. Podaci o raspoloživosti. Pouzdanost programske podrške: modeli i metode računanja. Pouzdanje i metode testiranja programske podrške.